Obnova dotrajalih zgrada u hrvatskim gradovima najčešće je blokirana jer se suvlasnici ne mogu dogovoriti. Samo jedan koji se ne slaže s obnovom i ne pristaje na dogovor o financiranju, kreditiranju i slično, može zaustaviti cijeli postupak.

Središte grada Zagreba odličan je primjer jer je prosječna starost zgrada oko 95 godina. Usto, riječ je o manjim zgradama bez mnogo suvlasnika, što znači da na račun stambene pričuve na mjesečnoj ili godišnjoj razini ne stiže mnogo novca. Zbog toga većih građevinskih zahvata uglavnom nema, a primjeri da su suvlasnici financijski dovoljno snažni da ih podnesu dosta su rijetki.

Štoviše, ideje nekih poduzetnika koji suvlasnicima u takvim zgradama nude dogradnju novog stambenog prostora u zamjenu za potpuno uređenje cijele zgrade, obično prihvati većina suvlasnika, osim jednog ili dvojice koji ne žele ništa potpisati ili svoj potpis planiraju dobro naplatiti.

Pričuva preskupa u centru

GSKG Zagreb najveći je upravitelj stambenim zgradama u Hrvatskoj. Ukupno upravlja s više od 9 milijuna četvornih metara stambenog i poslovnog prostora, što je više od 80 posto ukupnog stambenog fonda u Zagrebu, koji ima 155 tisuća stanova. Surađuju sa 6800 predstavnika zgrada koji zastupaju suvlasnike.

- Prosječna pričuva na području centra, Medveščaka i Črnomerca, da bi se zgrade mogle obnoviti prema potrebi - od krova do podruma, trebala bi biti između 12 i 17 kuna po četvornom metru - kaže Renata Maračić, koordinatorica za kvalitetu i marketing u GSKG-u. Na osnovi tih podataka prokrenuto je nekoliko inicijativa. Jedna, iz 1993. predviđala je gradnju stambenih ili poslovnih prostora u postojećim tavanima. Svim je suvlasnicima poslan anketni upitnik, no čak 70 posto ljudi nije odgovorilo. Dakle, većina stanara i vlasnika nije željela ni razmotriti mogućnost da ustupe svoj dio tavana investitoru koji bi zauzvrat renovirao ono što je zgradi potrebno - krov, stubište, pročelje itd.

Nepovoljni rezultati ankete

Među onima koji su se izjasnili polovica (15 posto) je bila za, a 15 posto protiv. Na pojedinim su lokacijama sustanari ipak postigli dogovor i na taj način  obnovili zgrade, ali to je zanemarivo u odnosu na mogućnosti. Naime, potencijalih investitora ne nedostaje.

Nešto je uspješnija bila inicijativa koju je GSKG pokrenuo u suradnji s Gradskim poglavarstvom o obnovi pročelja. Grad bespovratno sufinancira obnovu uličnih pročelja sa 25 posto, 30 posto ulaže u ulična i dvorišna pročelja, a 50 posto ako je riječ o zgradi koja je registrirani zaštićeni spomenik kulture. GSKG je tim programom do sada uredio 51 pročelje u središtu Zagreba. Ukupna je vrijednost radova viša od 17 milijuna kuna.

Tijekom uređenja spontano se rodila i ideja o postavljanju reklamnog materijala sponzora na skele. Prvotno su planirali postavljati reklame tijekom radova, no na kraju je prvo prikupljan novac kroz reklame, a tek su potom počeli radovi. To bi se trebalo promijeniti novim pravilnikom o komunalnom redu. No, na taj su način prikupljena značajna sredstva na računima zgrada.

Posljednja se inicijativa odnosi na tzv. spomeničku rentu. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od tvrtki koje posluju u zgradama kulturne vrijednosti. Za 2006. godinu predviđeno je do sada 25 milijuna kuna za obnovu kulturnih spomenika i zgrada u zaštićenoj prvoj zoni prioriteta, odnosno u užem središtu Zagreba. Spomenička renta, za razliku od obnove pročelja, omogućuje obnavljanje zgrada od krova do podruma, sve do složenijih radova isušivanja vlage i sličnoga. Stopostotno sufinanciranje zaštićenih detalja na pročeljima, sufinanciranje promjene stolarije, bravarije, kiparski i restauratorski radovi, također su besplatni.

Usto, GSKG je u suradnji sa Zagrebačkom bankom razvio i program dugoročnog kreditiranja suvlasnika. Svijetao je primjer zgrada u Visokoj 18 na Gornjem gradu koja je prošle godine dobila sredstva na natječaju za obnovu fasade, a ove godine na isti način mijenja i stolariju. Ovisno o broju suvlasnika i kvadraturi zgrade, pričuva se povećava, no iznosi su za otplatu povoljnih kredita doista smiješni, samo nekoliko kuna mjesečno.

Protiv lifta oni iz prizemlja

Najveći je problem kad se ljudi ne mogu dogovoriti, kaže Renata Maričić. Blokada jednog suvlasnika blokira cijeli projekt, a jedini je način tužba svih ostalih i pokušaj isključivanja suvlasnika sudskim putem iz zajedničkog upravljanja zgradom. Čest je slučaj, primjerice, da je investitor zainteresiran za tavanski prostor s ugradnjom lifta, a to onda blokiraju vlasnici stanova u prizemlju.

Obnova spomenika nulte kategorije

Nesloga susjeda koja blokira projekte bit će, kako se čini, u primjeru obnove Gornjeg grada koji je spomenik nulte kategorije Grada Zagreba, ali i pri obnovi sličnih spomenika u cijeloj Hrvatskoj, riješena putem zakonske prisile. Osim što će Bandićev holding gradskih poduzeća “trenirati” zajednički koordinirani rad izmjena svih instalacija, obnavljat će se i zgrade.

Uz mogućnost prijave na natječaj i dobre izglede za dobivanje novca, odnosno obnovu uz minimalna vlastita sredstva (natječaj je otvoren do 17. travnja), koja se mogu zatvoriti kreditom opisanim modelima, postoji i mogućnost zakonske prisile onih koji blokiraju projekt. Naime, ako je zgrada oštećena toliko da ugrožava sigurnost, sredstva će uložiti Grad, no zgrada će potom dobiti skrbnika, a suvlasnici će morati u zakonski određenom roku vratiti dug. Naime, suvlasnike na održavanje obvezuje Zakon o zaštiti kulturnog dobra u kojem žive. Pravilnik još nije do kraja definiran, no zaštitit će socijalne slučajeve.