Podsljemenska zona, ali i drugi dijelovi grada, u prošlosti su imali problema s klizanjem tla, potvrđuje Mijo Jukić iz Gradskog ureda za izgradnju Grada i graditeljstvo.

ZAGREB - Stanovi i urbane vile u takozvanim “elitnim” četvrtima podsljemenske zone, čija cijena u posljednje vrijeme doseže i nevjerojatnih 3.500 eura, grade se i uspješno prodaju premda je veći dio tog područja na nesigurnom tlu, odnosno na gradskom klizištu, što potvrđuju i u Gradskom poglavarstvu.

Podsljemenska zona, ali i drugi dijelovi grada, u prošlosti su imali problema s klizanjem tla, pa je, potvrđuje Mijo Jukić iz Gradskog ureda za izgradnju Grada i graditeljstvo, čak i na lokaciji Predsjedničkih dvora u prošlosti bilo proklizavanja. I to je samo dijelom sanirano.

Geodeti prije gradnje

U Zagreb se neprestano doseljavaju ljudi i on se, zbog zagušenosti središnjih dijelova, mora širiti na manje urbanizirane dijelove, a najviše prostora ima u atraktivnoj podsljemenskoj zoni. Ondje se zato, tvrde stručnjaci, počelo ubrzano graditi, a cijene metra kvadratnog kreću se od 1.800 do čak 3.500 eura.

Drastični primjeri

Kao primjer takve opasnosti može se navesti nedavno proklizavanje tla u ulici Goljak, također u podsljemenskoj zoni, gdje se tlo počelo urušavati zbog gradnje stambene zgrade. Također, prije nekoliko godina stanarima Vidovca su, zbog naglog klizanja tla, oštećene kuće i urušena cesta, potpuno im se promijenila i okućnica, a podzemne vode ušle su u podrume i probile septičke jame.

To su tek neki od primjera, a stručnjaci smatraju, zbog ubrzane gradnje i rijetkog ispitivanja tla, da bi u budućnosti takvih slučajeva moglo biti još.

Tipovi klizišta i zašto nastaju

Pet je tipova klizišta: tepih ili slojna, rotacijska, stepeničasta, blok klizišta i klizišta potoci. Tako je, primjerice, šestomjesečnim ispitivanjem klizišta Grmoščice utvrđeno da, zbog kliznih ispupčenja, pripada tipu tepih ili slojno klizište.

Klizišta obilježava kretanje tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Pojavu klizišta uzrokuju glinoviti sedimenti u sastavu terena u kojima su oblikovane padine, izmjena propusnih pjeskovitih i nepropusnih glinovitih slojeva na padini te porast količine vode i hidrostatskog tlaka u sedimentima. Naime, klizne plohe uvijek se vežu za glinovite vodonepropusne slojeve. Glina na sebe veže vodu pri čemu bubri i povećava svoj volumen 10 do 15 puta. To rezultira tlakovima koji destabiliziraju vodopropusne slojeve iznad glinovitih slojeva, koji tada počinju kliziti niz padinu.

MALIBU: Najslavnije klizište na svijetu

Elitna gradnja na klizištima nije nipošto samo hrvatski specijalitet. Malibu Beach, uz Beverly Hills vjerojatno najpoznatije stanište američkih (i amerikaniziranih) megazvijezda show businessa, osim po najskupljim nekretninama, poznat je i po tome što se gotovo nakon svake veće kiše pretvara u opasno klizište. Zadnji odron katastrofalnih razmjera pogodio je Malibu u siječnju 2005. kada su se pod naletom blata s obližnjeg brda urušile i mnoge od vila poznatih.

Kako bi pokušale spriječiti katastrofu, lokalne su vlasti organizirale gradnju čelikom ojačanih potpornih zidova na najugroženijim dijelovima potencijalnih klizišta. U zidovima su na određenim razmacima ostavljeni prolazi kako bi se blatnjava stihija, u slučaju prevelikog pritiska, mogla probiti do mora. Gradski su vijećnici objavili posebnu brošuru, dostupnu i na Internetu, koja stanare Malibua upozorava na znakove prema kojima mogu prepoznati opasnost od brijega u silasku.

U uputama, među ostalim, piše da je u vrijeme velikih kiša najopasnije spavati (jer tada se zvukovi najčešće ne čuju), a da pozorno treba osluškivati pucketaju li stabla pred kućama. Kada se, naime, začuje pucketanje potpornih stupova građevinske konstrukcije vile, najčešće je prekasno za spasilačku akciju.

Izvor: Jutarnji.hr