Među pet “najprirodnijih” materijala su kamen, drvo, opeka, staklo, providna toplinska izolacija i bezbroj njihovih izvedenica. Miščević upozorava da i prirodni materijal može postati neekološki ako se za njegovu daljnu obradu koriste štetne i otrovne supstance (aditivi).

Zeleni krovovi uskoro će prekriti i zgrade u mnogim hrvatskim gradovima. Prema zakonskim odredbama koje vrijede u Europskoj Uniji, a kojima se moramo prilagoditi, u područjima veće izgrađenosti na vrhu zgrade će vlasnici morati postaviti zeleni krov, što zbog zbrinjavanja oborinskih voda, a što zbog održavanja razine vlage.

Princip je prilično jednostavan: ono što se zemlji “uzelo” gradnjom objekta, mora joj se nadoknaditi na krovu. No, zeleni krov može biti i mjesto za odmor, a najveća mu je prednost što reducira temperaturne razlike. Travnjak, različito bilje, manja stabla, pa čak i ribnjak, mogu se ukomponirati na krovu kuće ili zgrade. Ovisno o veličini krova, tipu zelenog krova (intenzivni ili ekstenzivni), cijena kvadrata zelene oaze na vrhu objekta bit će već od 200 kuna.

Saće koje lovi sunce

Ti su krovovi samo dio ekološkog trenda u gradnji, koji napokon zahvaća i Hrvatsku. Sljedeći tjedan na Zagrebačkom velesajmu u sklopu 30. međunarodnog sajma graditeljstva prvi će put biti predstavljeni najnoviji ekološki materijali.

- O ekološkoj gradnji u Hrvatskoj govorimo već 15 godina. To je logičan slijed događaja - kaže prof. Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Među pet “najprirodnijih” materijala su kamen, drvo, opeka, staklo, providna toplinska izolacija i bezbroj njihovih izvedenica. Miščević upozorava da i prirodni materijal može postati neekološki ako se za njegovu daljnu obradu koriste štetne i otrovne supstance (aditivi).

Posebno mjesto među ekološkim materijalima ima “inteligentno” staklo, koje propušta određeni dio sunčeva svjetla, u skladu s godišnjim dobom. Regulira količinu sunčeva svjetla i UV zraka koje su patogene te štedi energiju koja se troši na umjetnu rasvjetu, a ponaša se u skladu s vremenom. - Zaštita od buke također spada u ekološki kontekst, i tu je važna uloga stakla (dvostruko, trostruko) i stolarije - priča Miščević.

Sljedeća je, u nas nova, a u svijetu u upotrebi već 10 godina, transparentna toplinska izolacija (materijal saćaste strukture). Ima zadaću da zrake sunca pod bilo kojim kutom okomito usmjerava na zid, ili propušta svjetlo okomito u prostor. Ukratko, svaka zraka je učinkovitija.

Aerogel koji lebdi

- U budućnosti bi trebalo doći do šire primjene aerogela. Nevjerojatno je čvrst, toliko je lagan da lebdi i ima izolacijska svojstva. Za sada je jako skup i ima ga malo u primjeni - zaključio je prof. Ljubomir Miščević.

Hrvatska bilježi rapidno povećanje domaćeg i stranog investiranja u gradnju novih objekata. Tempo promjena može se samo pojačati ulaskom u EU. Na žalost, tendencija naslijeđena iz prošlosti (kao u mnogim europskim građevnim industrijama), bila je gradnja nedjelotvornih zgrada s enormnom potrošnjom energije, bez zahtjeva za održavanjem kvalitete vode i mora. No, takav pristup gradnji vodi dugotrajnim ekonomskim i društvenim problemima, kao što su “osiromašenje gorivom” i s tim povezana cijena koju plaća naše zdravlje. Zbog toga okretanje ekološkim materijalima predstavlja idealnu mogućnost unaprjeđenja standarda gradnje i uštede novca.

Piše: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript za jutarnji.hr